Stopa medijske pismenosti u Crnoj Gori postepeno se poboljšava, uz povećanu svijest o važnosti kritičkog razmišljanja i provjere informacija. Crna Gora je prepoznala važnost medijske pismenosti i sprovela razne obrazovne inicijative kako bi je promovisala.
Medijska pismenost se nalazi u nastavnom planu osnovnih i srednjih škola, s ciljem opremanja učenika neophodnim vještinama za kritičku analizu i procjenu medijskih poruka. Nekoliko nevladinih organizacija u Crnoj Gori aktivno radi na promociji medijske pismenosti. Organizuju radionice, obuke i kampanje svijesti kako bi obrazovali pojedince, posebno mlade, o konceptima i tehnikama medijske pismenosti. Inicijative za medijsku pismenost često uključuju saradnju između obrazovnih institucija, nevladinih organizacija i medijskih organizacija. Medijski izvori igraju ključnu ulogu u promociji medijske pismenosti pružanjem pristupa resursima, ekspertnim mišljenjima i odgovornom novinarstvu. Sa sve većim uticajem digitalnih medijskih platformi, programi medijske pismenosti u Crnoj Gori takođe se bave specifičnim izazovima postavljenim digitalnim pejzažem. To uključuje podučavanje pojedinaca kako da navigavaju online izvore, identifikuju dezinformacije i zaštite svoju privatnost i digitalno blagostanje.
Crna Gora privlači značajno prisustvo međunarodnih medijskih organizacija, posebno tokom važnih događaja poput izbora ili političkih dešavanja. Međunarodni medijski izvori doprinose raznovrsnosti stavova i pružaju spoljni pogled na lokalne probleme. Crna Gora sarađuje sa međunarodnim organizacijama, poput UNESCO-a i Evropske unije, kako bi unaprijedila napore u oblasti medijske pismenosti. Ove partnerske organizacije pružaju resurse, ekspertizu i najbolje prakse za jačanje inicijativa za medijsku pismenost u zemlji.
Efikasnost inicijativa za medijsku pismenost u Crnoj Gori kontinuirano se procjenjuje kako bi se osigurala njihova sposobnost za postizanje rezultata i suočavanje sa novim izazovima. Redovne procjene pomažu u prilagođavanju i unapređivanju programa medijske pismenosti kako bi se zadovoljile promjenjive potrebe pojedinaca i društva.
U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama, inicijative za provjeru činjenica su se pojavile kako bi se suprotstavile dezinformacijama i promovisala istinitost u novinarstvu. Provjerivači činjenica u Crnoj Gori analiziraju vijesti, izjave i tvrdnje političara, javnih ličnosti i medijskih izvora kako bi provjerili njihovu tačnost.
Ovi provjerivači činjenica koriste rigorozne metode i istraživačke tehnike kako bi istražili tvrdnje koje se iznose. Oslanjaju se na vjerodostojne izvore, zvanične podatke i ekspertska mišljenja kako bi provjerili ili opovrgli iznesene informacije. Provjerivači činjenica često sarađuju sa novinarima, istraživačima i organizacijama posvećenim integritetu i tačnosti u medijima.
U septembru 2021. godine, ne postoje specifične organizacije za provjeru činjenica sa sjedištem u Crnoj Gori. Međutim, važno je napomenuti da se inicijative i napori za provjeru činjenica sprovode putem različitih medijskih izvora, novinara i organizacija civilnog društva u zemlji.
U Crnoj Gori, medijski izvori i novinari često se bave praksama provjere činjenica kao dio svog izvještavanja i istraživačkog rada. Trude se da provjere informacije, detaljno razmotre tvrdnje i pruže tačne i pouzdane vijesti javnosti. Ovi napori doprinose promociji integriteta medija i suzbijanju dezinformacija.
Dodatno, međunarodne organizacije za provjeru činjenica poput FactCheckEU i organizacije kao što je International Fact-Checking Network (IFCN) pružaju resurse, smjernice i mogućnosti za saradnju medijskim izvorima i novinarima u Crnoj Gori i širom svijeta. Ove organizacije rade na unapređenju novinarstva zasnovanog na činjenicama i medijske pismenosti.
Najpoznatija platforma za provjeru vjerodostojnosti informacija koja pruža medijski sadržaj je raskrinkavanje.me.
Izvor:
- Privatna biblioteka i istraživanja – prezentacije sa radionica
- Vikipedija