Crna Gora ističe snažan naglasak na zaštiti slobode izražavanja kao temeljnog demokratskog prava. Ustav Crne Gore jamči pravo na slobodu mišljenja, izražavanja i slobodu traženja, dobijanja i širenja informacija i ideja. To uključuje pravo na kritiku vlade, učešće u javnim debatama i izražavanje različitih mišljenja.
Crna Gora je implementirala pravne okvire koji podržavaju slobodu izražavanja. Zakon o medijima, na primjer, uspostavlja propise kako bi osigurao medijski pluralizam, promovisao uredničku nezavisnost i štitio novinarska prava. Takođe, zabranjuje cenzuru i jamči pristup informacijama.
Zakon o javnim medijskim uslugama osigurava autonomiju nacionalnog javnog emitera, dok Zakon o elektronskim medijima regulira privatne medijske izvore i postavlja standarde za njihovo djelovanje.
Crna Gora je uspostavila regulatorna tijela kao što su Agencija za elektronske medije (AEM) i Vijeće za elektronske medije (CEM) kako bi nadzirala i regulirala sektor medija. Ta tijela rade na osiguravanju usklađenosti sa zakonima o medijima, štite medijske slobode i bave se povredama ili pritužbama.
Crna Gora ima relativno raznoliku medijsku scenu, s brojnim novinama, televizijama i online platformama koje predstavljaju različite političke pripadnosti i gledišta. Prema podacima iz 2021. godine, u Crnoj Gori ima preko 80 registrovanih televizija, oko 70 radio stanica i brojne štampane i online publikacije. Novinari su uglavnom sposobni obavljati svoj posao nezavisno, istražujući i izvještavajući o raznim temama. To pomaže u podsticanju javne rasprave i osigurava dostupnost raznovrsnih informacija građanima.
Međutim, postoje izazovi slobode izražavanja. Prema Reporteri bez granica (RSF) Svjetski indeks slobode medija za 2021. godinu, Crna Gora se nalazi na 105. mjestu od 180 zemalja. Iako se sloboda medija uopšteno poštuje, izražene su zabrinutosti zbog samocenzure, koncentracije vlasništva nad medijima i povremenih akata zastrašivanja novinara. Postoje i zabrinutosti zbog koncentracije vlasništva nad medijima i potencijalnog političkog uticaja na medijske izvore, što bi moglo uticati na raznolikost glasina u medijskom pejzažu. Takođe su zabilježeni slučajevi uznemiravanja, prijetnji i napada na novinare, posebno kada su uključeni u osjetljiva istraživanja ili izvještavanje o temama kao što su korupcija ili organizovani kriminal. Monitor za pluralizam medija, koji ocjenjuje medijski pluralizam i slobodu u evropskim zemljama, dao je Crnoj Gori ocjenu od 46% u 2020. godini. To ukazuje na umjeren nivo medijskog pluralizma, uz područja na kojima je potrebno poboljšanje, poput transparentnosti vlasništva nad medijima, finansiranja medija i regulatornih zaštita.
Kako bi se suočila s tim izazovima, Crna Gora nastavlja raditi na jačanju implementacije i sprovođenju postojećih zakona koji štite slobodu izražavanja. Trudi se osigurati sigurnost novinara, promovisati medijsku nezavisnost i rješavati probleme vezane za vlasništvo nad medijima i politički uticaj. Nadalje, organizacije i institucije, kako domaće tako i međunarodne, igraju ulogu u praćenju i zagovaranju slobode izražavanja u Crnoj Gori.
Novine igraju značajnu ulogu na medijskoj sceni Crne Gore. Postoje brojne dnevne i nedjeljne novine koje pokrivaju širok spektar tema, uključujući politiku, trenutne događaje, poslovanje, kulturu i sport. Neke od popularnih novina u Crnoj Gori uključuju “Dnevne Novine”, “Vijesti”, “Pobjedu” i “Dan”. Ove novine nude različite uredničke stavove i pružaju platforme novinarima i kolumnistima da izraze svoja mišljenja.
Televizija je takođe značajan medij u Crnoj Gori. Postoji nekoliko nacionalnih i regionalnih televizija koje nude vijesti, talk-show-ove, dokumentarne filmove i zabavni sadržaj. Nacionalni javni emiter, RTCG (Radio-televizija Crne Gore), pruža vijesti i programe na više jezika, uključujući crnogorski, srpski, albanski i bosanski. Radio i televizija Crne Gore (RTCG) upravljaju sa radio i TV kanalima, te pružaju raznolik raspon programa i vijesti. Javni emiter ima za cilj služiti javnom interesu i pružiti nezavisno i objektivno izvještavanje. Privatne televizije, poput TV Vijesti i TV Prva, takođe doprinose medijskom pejzažu svojim vijestima i zabavnim sadržajem.
Radio stanice su neizostavan dio medijskih izvora u Crnoj Gori. Pružaju platformu za vijesti, talk-show-ove, muziku i kulturne programe. I javne i privatne radio stanice djeluju dužem zemlje, nudeći raznovrstan sadržaj i usluge različitim interesima i zajednicama.
Građani Crne Gore aktivno učestvuju u javnom diskursu putem medijskih izvora. Mogu izražavati svoja mišljenja, dijeliti iskustva i učestvovati u raspravama na raznim platformama. Pisma urednicima, komentari i djelovi za dijeljenje mišljenja pružaju prostor pojedincima da izraze svoje misli i brige. Pozivi u radio emisijama i televizijskim debatama omogućuju građanima da učestvuju u živim raspravama o hitnim pitanjima. Online forumi i društvene medijske platforme dodatno proširuju mogućnosti pojedinaca da izraze sebe i povežu se s drugima. Zakon o slobodnom pristupu informacijama osigurava da pojedinci imaju pravo pristupiti javnim informacijama u vlasništvu državnih tijela i institucija. Taj zakon doprinosi transparentnosti, odgovornosti i pravu javnosti da bude informirana o aktivnostima i odlukama vlade. Digitalni mediji značajno su uticali na slobodu izražavanja u Crnoj Gori. Online portali, blogovi i društvene medijske platforme pružaju alternativne načine za izražavanje mišljenja i širenje informacija. Postali su neophodni alati za građansko novinarstvo, omogućavajući pojedincima da izvještavaju o događajima, dijele svjedočanstva i doprinose javnim raspravama. Online mediji su postali izuzetno popularni u Crnoj Gori – prema podacima iz 2021. godine, Crna Gora ima relativno visoku stopu pristupa internetu. Oko 82% stanovništva ima pristup internetu, što omogućuje široko praćenje online vijesti i angažman u digitalnim medijima. Brojni online portali, blogovi i online platforme pružaju vijesti, analize, članke o mišljenjima i multimedijalni sadržaj. Ti digitalni izvori omogućuju ažuriranja u stvarnom vremenu, interaktivnost i mogućnost direktne interakcije s čitaocima putem komentara i društvenih medijskih platformi.
U posljednjim godinama, društvene medijske platforme postale su važan način širenja vijesti i javnih rasprava. Građani Crne Gore aktivno učestvuju na društvenim medijskim platformama poput Facebooka, Twittera, Instagrama i YouTubea kako bi dijelili vijesti, izražavali svoja mišljenja i učestvovali u raspravama o različitim temama. Društvene medijske platforme takođe olakšavaju mobilizaciju podrške za uzroke, omogućavajući građanima da organizuju i zagovaraju društvene i političke promjene.
Povjerenje u medijske izvore igra ključnu ulogu u funkcionisanju demokratskog društva. Prema anketi koju je sprovela Ipsos 2020. godine, povjerenje javnosti u medije u Crnoj Gori relativno je nisko. Samo oko 30% ispitanika iskazalo je povjerenje u medije, što ukazuje na potrebu za većom transparentnošću, tačnošću i odgovornošću novinarske prakse. Lokalni medijski izvori često uživaju veći stepen povjerenja u poređenju s nacionalnim ili međunarodnim medijima. To je zato što se lokalni mediji često percipiraju kao više povezani sa zajednicom i usmjereni na lokalna pitanja i interese. Medijski pejzaž Crne Gore kritikovan je zbog bliskih veza s političkim strankama i uticajnim pojedincima. To može izazvati skepticizam među javnošću u vezi nezavisnosti i objektivnosti medijskih izvora. Zabilježeni su slučajevi gdje su medijske organizacije optužene za favorizovanje određenih političkih interesa, što dovodi do percipiranog nedostatka vjerodostojnosti. Studije su pokazale da mlađe generacije često imaju niže nivoe povjerenja u tradicionalne medije u poređenju sa starijim generacijama. To se može pripisati porastu digitalnih medija i uticaju društvenih medijskih platformi kao alternativnih izvora vijesti i informacija.
Društvene medijske platforme, iako služe kao izvor vijesti za mnoge pojedince, često se suočavaju sa nižim nivoima povjerenja. Zabrinutosti u vezi širenja dezinformacija i nedostatka uredničkih standarda na društvenim medijskim platformama pridonijele su smanjenju povjerenja u informacije koje se dijele putem tih kanala.
Transparentnost vlasništva i finansiranja medija važan je faktor u izgradnji povjerenja. Međutim, u Crnoj Gori postoji zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti u vezi vlasništva nad medijima, finansijskih interesa i potencijalnih sukoba interesa. To može izazvati sumnje među javnošću u vezi motiva i ciljeva određenih medijskih organizacija.
Najbolja usluga za detaljne pretrage vlasničkih podataka je Domaintools. Osnovna pretraga na ovoj stranici je besplatna, dok je za detaljne pretrage potrebna pretplata. Postoji mnogo sličnih besplatnih usluga koje pružaju osnovne informacije o domenu koji nas zanima (whois.com, who.is i sl.). Unoseći adresu u te pretraživače, dobit ćemo informacije o podacima osobe ili pravnog lica koji je zakupio domen, server IP adresama i drugim korisnim informacijama.
Izvor:
- Privatna biblioteka i istraživanja – prezentacije sa radionica
- Vikipedija