U toku dana 30. novembra 2023. godine, održana je konferencija “Osvježi Mlade Umove: Oblikovanje Mladih Aktivista i Medijska Pismenost” u NEST Coworking prostoru u Podgorici .
Konferenciju je otvorila pozdravnim riječima naša izvršna direktorica, Milica Dedić, poželeći prisutnima da uživaju u danu, stvaraju nove kontakte i iznad svega, inspirišu se da zajedno grade budućnost.
Nakon pozdravnih riječi, Milica je predstavila izazove koji su bili temelj razvoja CRITIDe projekta, tematske oblasti i ciljeve projekta, realizovane aktivnosti projekta po radnim paketima i platformu projekta https://critide-youth-power.org kao i online kurs https://lab.learning-library.net/courses/activism-and-participation-in-democratic-processes-through-youth-work/ .
Nakon predstavljanja uspješnih rezultata CRITIDe projekta, naša moderatorka, Jelena Vukčević, uvela je prisutne u temu prvog panela: „Mladi i Aktivizam: Kreiranje Budućnosti“ i predstavila eminentne govornike: Bogdana Božovića, poslanika SNP u Skupštini Crne Gore, Nikolu Zirojevića, poslanika SD u Skupštini Crne Gore, Stašu Baštricu, članicu Upravnog odbora Mreže za mlade Crne Gore i Jelu Jovanović, predstavnicu Direktorata za mlade u Ministarstvu za sport i mlade Crne Gore.
Bogdan Božović, poslanik SNP, iznio je konstruktivne predloge o angažovanju mladih u dijalogu sa Vladom i jačanju njihovog glasa u ključnim odlukama. Njegova ideja o otvaranju kancelarije za mlade koja bi interagovala sa ministarstvima i predlagala inicijative Skupštini Crne Gore, te promocija prisustva mladih u javnim raspravama, korišćenje e-peticija i događaja poput „Parlamenta mladih – Simulacuja rada parlamenta“, ukazuje na potrebu aktivnog učešća mladih u političkom procesu.
Bogdan je naglasio važnost transparentnosti i odgovornosti u političkom radu, posebno u vezi s mladima koji teže promjenama. Pomenuti eGovernment kao transparentan portal, omogućavajući pristup različitim podacima i služeći kao polazna tačka za komunikaciju sa građanima, predstavlja ključni element u stvaranju nove vrijednosti.
Bogdan je istakao da zajednički cilj treba biti jačanje ekonomije i smanjenje zavisnosti državnog budžeta isključivo od turizma.
Osim toga, Bogdan dijeli mišljenje da bi članstvo u svakoj partiji trebalo imati ključnu ulogu u ocjeni rukovodstva stranke. Takođe, smatra da mandat predsjednika stranke treba ograničiti na maksimalno 4+4 godine, što doprinosi demokratskom procesu unutar političkih struktura.
Nikola Zirojević, poslanik SD, izrazio je duboku zabrinutost zbog opšte demotivacije mladih prema politici, gdje mladi često percipiraju politiku kao nešto “prljavo”. Svjestan ovog izazova, Nikola je istakao nužnost većeg angažovanja mladih u javnom dijalogu, pozivajući ih da koriste postojeće mehanizme. Njegova najavljena inicijativa za formiranje Kluba mladih unutar parlamenta ukazuje na želju za očuvanjem suštine mladog društva i zajedničkim djelovanjem radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva.
Prikazujući podršku svoje partije mladim liderima, Nikola je naglasio da njegova stranka ima mladu osobu u predsjedništvu, a najstariji član ima 44 godine. Ovaj mladi političar podržava okupljanje mladih u različitim sredinama i iskazao je iznenađenje znanjem srednjoškolaca koji su učestvovali u programu Parlament mladih – Simulacuja rada parlamenta, gdje je sam bio mentor. Istakao je neophodnost podizanja svijesti o politici među mladima. Nikola je takođe ukazao na problem komunikacije sa Vladom, gdje je istakao da, iako postoji zakonska mogućnost zahtjeva informacija od ministarstava, često nema odgovora na te zahtjeve, što predstavlja ozbiljan demotivišući faktor za mlade. Ovim stavom naglasio je nužnost transparentnosti i otvorenosti u političkom procesu kako bi se osiguralo aktivno učešće mladih.
Staša Baštrica, članica Upravnog odbora Mreže za mlade, istakla je viziju Mreže – stvaranje društva u kojem mladi imaju presudan uticaj na odluke. Tokom svog izlaganja, Staša je otkrila da Mreža trenutno uključuje 44 organizacije posvećene radu sa i za mlade, naglašavajući potrebu za kontinuiranim unapređenjem. Izrazila je optimizam u vezi buduće saradnje s Ministarstvom za sport i mlade, dodajući da postoji prostor za uspješnu koordinaciju.
Staša je takođe podijelila sa prisutnima nekoliko ključnih projekata Mreže, posebno ističući Omladinsku participativnu akademiju koja je okupila istaknute govornike, a kroz nju se prvi put u Parlamentu čuo romski jezik. Ovi projekti ne samo da doprinose promociji mladih u javnim diskusijama već i postavljaju temelje za inkluzivnost i raznolikost u političkom angažmanu.
Jela Jovanović, predstavnica Direktorata za mlade u Ministarstvu za sport i mlade, donijela je uzbudljive vijesti o usvajanju Strategije za mlade 2023-2027 tokom ove godine. Posebno se osvrnula na značajnu ulogu mladih članova Radne grupe u stvaranju ovog važnog dokumenta, postavljajući snažan temelj za aktivno učešće mladih u strategijskim inicijativama. Ona je istakla saradnju ministarstva sa nevladinim organizacijama, prepoznajući izazove uzrokovane nedostatkom strateškog dokumenta, ali najavila je da će se ubuduće snažno podržavati projekti u oblasti medijske pismenosti i aktivizma. Jela je naglasila planove za osnivanje Savjeta za mlade, gdje će članovi predstavljati kako državne institucije, tako i nevladine organizacije, s ključnom ulogom u savetovanju. Osvrćući se na sportske inicijative, Jela objašnjava da Ministarstvo za sport i mlade sufinansira rekreativno bavljenje sportom, podržava infrastrukturne projekte i nagrađuje perspektivne mlade sportiste stipendijama. S obzirom na planove za proširenje mreže omladinskih servisa do kraja 2027. godine, zajedno sa distribucijom preko 60 hiljada omladinskih kartica u Crnoj Gori, Jela zaključuje prvi panel porukom o potrebi zajedničkog djelovanja svih sektora društva kako bi se postiglo poboljšanje u pristupu i podršci mladima.
Nastavljeno je sa drugim panelom, pod nazivom “Medijska Pismenost: Izazovi i Mogućnosti u Digitalnom Društvu”. U ulozi moderatora, Danilo Vukčević je srdačno dočekao stručnjake iz oblasti medija, akademske zajednice i politike. Panelisti uključuju prof. dr Natašu Ružić, profesorka medijske pismenosti na Fakultetu političkih nauka, Nemanju Lacmana, novinara i urednika portala Adria, Snežanu Burzan Vuksanović, mr medija i odnosa s javnošću, te Maricu Bulatović, političarku sa značajnim iskustvom u medijima.
Prof. dr Nataša Ružić naglasila je da je medijska pismenost često netačno definisana, ističući nedovoljan interes mladih ljudi za ličnim usavršavanjem u današnjem digitalnom dobu. Prema njenom mišljenju, proces sticanja znanja trebao bi biti uzajaman napor – ako druga strana nije voljna učiti, svi napori su uzaludni. Profesorka Ružić vjeruje da će vještačka inteligencija biti od pomoći novinarima u stvaranju medijskog sadržaja, ali naglašava da ne može zamijeniti novinare u izvještavanju vijesti.
Nemanja Lacman, urednik portala Adria, istakao je da su lažne vijesti sveprisutne u današnjem društvu, ali je naglasio važnost postojanja fact-checker-a u online prostoru. Medijska pismenost pruža nam sposobnost da razvijemo kritički pristup prema informacijama koje dobijamo od medija. On je istakao da je ključno da roditelji objasne situacije djeci, jer sama po sebi neće moći razumjeti kompleksnost medijske pismenosti. Lacman je naglasio da se o medijskoj pismenosti kod nas počelo govoriti tek nedavno te da je veći broj lažnih vijesti prisutan na društvenim mrežama, a mediji ih dalje prenose.
Marica Bulatović, političarka s bogatim iskustvom u medijima, naglasila je da u današnjem dobu svako ima pravo biti javnost i pristupiti kanalima koji vode do šire publike. Zakoni Crne Gore čvrsto štite slobodu izražavanja i mlade ljude od negativnog uticaja medija. Ona je apelovala na državu da pronađe načine za filtriranje informacija i unapređenje kadrovskih resursa, posebno u segmentu medijske pismenosti.
Snežana Burzan Vuksanović, magistarka medija i odnosa s javnošću, istakla je vjeru u čovjeka, naglašavajući važnost znanja, emocija i kreativnosti. U interaktivnom izlaganju, predstavila je brojne primjere medija koji krše najčešće standarde novinarstva.
Panelisti su podijelili inspirativne životne priče, podstičući prisutne da svojim doprinosom zajednički razvijaju ideje za rješavanje ključnih problema.
Nakon intrigantnih diskusija, prisutni su u okviru networking segmenta događaja imali priliku razmijeniti kontakte i ideje uz osvježavajuće piće i kanapee, označavajući tako uspješan završetak konferencije.